Penjačevi zapisi - Put do najviših vrhova svijeta, Božić, Stipe

Penjačevi zapisi, nova, šesta knjiga Stipe Božića zasigurno je njegov najveći spisateljski izazov dosad jer je, uz opise penjačkih avantura i bilježenje putositnica, ona i korak u nešto novo. To je knjiga kakvu kod nas još nitko nije napisao jer je Božić u njoj, ispisujući svoj odnos prema planinama od djetinjstva do danas i prateći sve stepenice na tom putu, ispisao zapravo autobiografiju koja jest ponešto fragmentarna, ali ipak daje uvid u cjelinu njegova života. Odrastanje u Zavojanima ispod planine Sv. Mihovil, selidba u Split, prvi planinarski izleti, prvi alpinistički usponi i strast i energija kojom su oni zagospodarili njegovim životom, služenje vojnog roka, rad u splitskom građevinskom poduzeću, navigavanje na brodu, rad u Sudanu, zapošljavanje na Hrvatskoj televiziji, predano služenje u Gorskoj službi spašavanja, prvi brak, drugi brak, odnosi s djecom, svi najveći uspjesi, ali i sve tragedije koje su mu se dogodile – sve je to opisano u ovoj knjizi. Neki od tih događaja prikazani su opširno i detaljno, dok su drugi dani samo kao dojmljivi krokiji, ali u Penjačevim zapisima Stipe Božić ispričao je cijeli svoj život. I iznio svoju životnu filozofiju i uvjerenja koja su ga kroz taj izniman život vodila. Učinio je to spisateljski vješto, podarivši nam autentičan i uzbudljiv komad teksta o jednom autentičnom i uzbudljivom životu te potvrđujući još jednom da je obdaren mnogim talentima. Jedan od njih sigurno je i onaj spisateljski.



Drago Glamuzina



Kada smo 2022. Stipe i ja u Slovenskom planinarskom muzeju snimali zadnje kadrove filma o pedeset godina zajedničkih penjanja i o tome pripremali izložbu, opet su živnula sjećanja na naša druženja u Himalajama. Ova knjiga dodatno je rasvijetlila snove, uzroke i čežnje koje su ga iz rodnih Zavojana dovele na najviše vrhove nešeg planeta. Vrijedno i inspirativno štivo.

Viki Grošelj



O autoru:


Stipe Božić rodio se u selu Zavojane kod Vrgorca, 26. prosinca 1950. On je najuspješniji hrvatski alpinist. Popeo se na tri najviša vrha svijeta: Mount Everest (8848 m), K 2 (8611 m), Kangchenjunga (8586 m). Ispenjao je u alpskom stilu južnu stijenu Manaslua (8163 m), sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna u Alpama i granitni monolit El Capitan u Kaliforniji.

Stipe Božić također se popeo na najviše vrhove svih sedam kontinenata: Mount Everest (Azija) 1979. i 1989., Akonkagva (J. Amerika) 1996., Denali (Sj. Amerika) 1996., Kilimandžaro (Afrika) 1996., Mount Vinson (Antarktika) 1997., Mont Blanc (Europa) 1974., Mount Kosciuszko (Australija) 1996., Elbrus (Europa) 2000.

S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama je iz Sibira stigao i na Sjeverni pol. Na svojim putovanjima snimio je mnoštvo fotografija koje je izlagao na zajedničkim i samostalnim izložbama. Njegove fotografije bile su dio izložbe „Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Snimio je 120 dokumentarnih filmova i nagrađivan je na filmskim festivalima u Trentu, Popradu, Grazu, Kathmanduu i Moskvi.

Napisao je šest knjiga: Put na vrh svijeta (1990), Sedam vrhova (2003), Svete planine svijeta (2005), K2 – Trijumf i tragedija (2014), San o Everestu (2019) i Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova svijeta (2023).