Budi u tijeku


Ne propustite naše nove akcije i uštede, pretplati se na newsletter:


Hvala na prijavi!
Molimo unesi broj svoje MultiPlusCard kartice kako bismo ti mogi dati bodove.

Špijun kojeg smo voljeli, Dedijer, Stevan

119,00 kn

MultiPlusCard bodovi   19

Očekivani rok dostave je 3 radnih dana.

Značajke

Knjige
Godina izdanja 2011
Autor Dedijer, Stevan
Broj stranica 250
Uvez Meki uvez

Opis proizvoda

Ovo je moj izvještaj o mome posljednjem obavještajnom zadatku. Započinjem možda najizazovniji i najteži zadatak kojeg sam se prihvatio u posljednjih devedeset godina…Stevan DedijerStevan Dedijer (Sarajevo, 1911. – Dubrovnik, 2004.) bio je fizičar, novinar, urednik, diplomat, član Švedske akademije znanosti, poliglot i utemeljitelj koncepta poslovnog obavještavanja (business intelligence). Bio je jedan od sudionika najvažnijih događaja koji su se zbili u 20. stoljeću i jedan je od rijetkih koji sami mogu ispričati svoju priču. Volio je nazivati se „Srbinom sa dna kace“ – jedan je od prvih i najglasnijih srpskih intelektualaca koji je početkom devedesetih svojim javnim istupima osudio agresiju Miloševićeva režima i ogradio se od njega i njegovih velikosrpskih pretenzija.Rođen u vrijeme kad je našim prostorima vladala Austro-Ugarska Monarhija, u uglednoj srpskoj obitelji u Sarajevu, s vremenom je zauzeo svoje mjesto u europskoj i američkoj povijesti. Nakon djetinjstva kojeg su obilježila stradanja Prvoga svjetskog rata, krenuo je u svoju doživotnu avanturu kroz turbulentna stoljeća. Njegov prvi „skok“ bio je školovanje u Rimu, kamo je otišao kao 12-godišnjak. Za vrijeme Velike krize 1929. emigrirao u SAD, gdje je diplomirao teorijsku fiziku na Sveučilištu Princeton. U Americi se priključio komunističkom pokretu i potajno pomagao domovini. Ondje ga je zatekao Drugi svjetski rat, odlučio je priključiti se OSS-u, preteči CIA-e. Nakon naporne obuke odlučeno je da će Dedijera ubaciti na jugoslavenski teritorij, no onda su Amerikanci otkrili da je njihov nesuđeni obavještajac komunist… U jednom intervjuu Dedijer je rekao: „…sljedećeg dana iznenada sam izbačen iz OSS-a. Nakon toga javio sam se u 101. zračnu diviziju… “ U američkoj vojsci služio je od 1942. do 1945. kao padobranac i tjelohranitelj generala Maxwella Taylora. Nakon rata vratio se u Jugoslaviju gdje je postao jedan od ključnih sudionika u stvaranju nove države, s karijerom koja je obećavala. Vodio je nuklearna istraživanja u Institutu u Vinči sve do trenutka dok nije počeo kritizirati komunističku vlast i Tita. Taj novi prijelomni trenutak u njegovu životu zbio se u siječnju 1950. kada ga je Edvard Kardelj obavijestio da Jugoslavija namjerava proizvesti atomsku bombu. Dedijer je bio pravi čovjek za jednu od vodećih uloga u tom projektu: školovani fizičar, dotad poslušan vojnik Partije, poliglot s vezama u cijelome svijetu. No ono što je trebalo postati njegova životna zadaća postalo je uzrokom njegova razočaranja u komunizam. Ubrzo je shvatio da Jugoslavija ne uspijeva proizvesti ni dovoljno kvalitetan grafit za najobičnije drvene olovke, a kamoli za nuklearni reaktor...