Budi u tijeku


Ne propustite naše nove akcije i uštede, pretplati se na newsletter:


Hvala na prijavi!
Molimo unesi broj svoje MultiPlusCard kartice kako bismo ti mogi dati bodove.

Oklopne postrojbe sila osovine na jugoistoku Europe u Drugome svjetskom ratu, Bojan Dimitrijević, Dinko Predoević

314,91 kn

349,90 kn Ušteda: 34,99 kn

MultiPlusCard bodovi   52

Očekivani rok dostave je 5 radnih dana.

KOD NAS JE CIJENA UVIJEK ISTA bez obzira na vrstu plaćanja i broj rata!

Značajke

Knjige
General
Autor Bojan Dimitrijević, Dinko Predoević
Broj stranica 275
Naziv knjige Oklopne postrojbe sila osovine na jugoistoku Europe u Drugome svjetskom ratu
Trgovac TISAKmedia

Opis proizvoda

Jedna od najvažnijih tehničkih posebnosti Drugoga svjetskog rata na prostorima jugoistoka Europe bila je upotreba oklopne tehnike: tenkova, oklopnih vozila samohodnih topova ili oklopnih vlakova, na gotovo cjelokupnom jugoslavenskom ratištu bez obzira na prostor, vrijeme i pripadnost vojskama.

Ovo ratište nazvano Jugoistok Europe u dobroj mjeri smo omeđili prostorom bivše socijalističke Jugoslavije, jer su i zaraćene strane čitav taj prostor tijekom rata u znatnoj mjeri promatrale kao jedinstven. Aneksije, okupacije pojedinih dijelova teritorija Kraljevine Jugoslavije ili stvaranje novih država, nisu remetili logiku upotrebe vojne tehnike. Po tipu ratišta, strateškoj važnosti i načinu vojnih sučeljavanja, ratište Jugoistoka je bilo sekundarno, ali ga tipologija naoružanja i način upotrebe čine neobično zanimljivim.

Oklopnu tehniku u razdoblju 1941. – 1945. na ovom ratištu koristili su: Jugoslavenska vojska, vojnočetnički odredi i partizanske jedinice koje prerastaju u Jugoslavensku armiju na kraju rata, njemačka vojska, SS jedinice i policija, talijanska vojska prije i poslije kapitulacije Italije, Sovjetska armija, Britanska armija u okviru koje i posebne novozelandske jedinice, bugarska vojska kao dio sila Osovine i kao dio savezničkih snaga, mađarska vojska, Domobranstvo i Ustaška vojnica Nezavisne Države Hrvatske i Slovensko domobranstvo.

Već ovaj impresivan pregled ratujućih strana ukazuje na daleko veći broj tipova i vrsta oklopnih vozila koja su korištena. Svaka od ovih vojski imala je svoju oklopnu tehniku u manjoj ili većoj mjeri, posebne načine korištenja, tipologiju i druge posebnosti. Specifičnosti jugoslavenskog ratišta za vrijeme Drugoga svjetskog rata 1941. – 1945. godine, prije svega njegova drugorazrednost, brdski teren kao i predominantna protugerilska borba, utjecale su na činjenicu da oklopne jedinice svih ratujućih snaga uglavnom budu korištene fragmentarno, na nivou veličine satnija – bataljun. Jedini periodi kada su angažirane veće snage bili su Travanjski rat 1941., ulazak Sovjetske armije u Srbiju 1944., kao i posljednja faza završnih operacija rata 1945. godine.

U ovoj knjizi bavit ćemo se oklopnim postrojbama sila Osovine, a to su njemački Wehrmacht – regularna vojska, Waffen-SS i Ordnugspolizei – policija, zatim talijanska vojska prije i poslije kapitulacije Italije, potom Domobranstvo i Ustaška vojnica Nezavisne Države Hrvatske, kao i slovensko domobranstvo, bugarska i mađarska vojska.

Autori su na temelju vlastitog višegodišnjeg istraživanja, ali i šire osnove radova navedenih kolega, pristupili izradi ove monografije. Osnovni motiv je bila zainteresiranost za vojnu tehniku i sam Drugi svjetski rat, ali i više od toga: izazov sakupljanja lepeze različitih podataka s čitavog jugoslavenskog prostora u jedinstvenu priču. U priči koju nudimo čitatelju, zastupljena je cjelina jugoslavenskog ratišta i oklopne tehnike na njemu, s obiljem detalja. U poznate povijesne epizode ugradili smo rezultate naših istraživanja u težnji da ponudimo čitljivu i dopadljivu cjelinu, s mnogo novootvorenih pravaca za posebna istraživanja. Uložili smo trud da sve strane opišemo na ujednačen način i bez ideoloških komentara. Nijednu od strana nismo željeli izostaviti, a obujam predstavljenog materijala je posljedica istraženosti, odnosno dokumentarne zasnovanosti te teme.

Namjera autora je prikazivanje povijesnih činjenica u riječi i slici, vezanih uz ratove i vojske na jugoistoku Europe. Ni u kojem slučaju namjera autora nije veličanje i idealiziranje ili opravdavanje niti jedne ideologije niti političke orijentacije.

Foto-materijal koji je predstavljen u knjizi prikupljan je dugo i na raznim stranama, često uz znatne istraživačke ili financijske napore. Objavljeni foto-materijal je samo važniji dio iz obimne građe nejednake tehničke kvalitete koju smo prikupili. Svjesni vrijednosti fotografija kao povijesnog dokumenta, koristili smo ih u najvećoj mjeri. One „pokrivaju“ svojim sadržajem najveći dio teksta monografije i dopunjavaju je na ilustrativan način.