Zadar – Obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu, Antonija Mlikota

Tematika obnove Zadra nakon Drugoga svjetskog rata kroz knjigu Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu postala je dostupna širokome krugu čitatelja, onih vezanih uz struku, onih vezanih studijem, ali i širokoj javnosti zainteresiranoj za revitalizaciju Zadra tokom minulih pola stoljeća. Grad je prije toga izronio iz magle rata kao jedan od najvećih njegovih invalida, posve razoren u jednoj trećini, znatno oštećen u drugoj, sačuvan tek u trećoj, te je s njom krenuo u obnovu kojoj je povijesnost narušene cjeline postala temeljac suvremenoga grada. To je samo po sebi društveno opravdano i potrebno.

Knjiga je utemeljena na proučavanju izvorne arhivske građe i stanja graditeljskoga fonda u naravi, zatim iscrpog isčitavanja znanstevene literature i stručnih radova o toj opsežnoj temi te publicističkih zapisa i vođenih razgovora. Time je već u metodskom pristupu temeljitija od svih prethodnih pisanja o poratnoj obnovi povijesne jezgre Zadra te opsežnija u kronološkom i prostornom slijedu arhitektonske i urbanističke obnove povijesnoga grada u Zadru. Pedantno je rekonstruiran slijed zbivanja na administrativnoj i operativnoj razini, u izradi urbanističke i arhitektonske dokumentacija te obnovi građevina i podizanju novih zgrada. Kritičkom analizom valoriziran je teoretski pristup i prostorno ostvarenje kao primjer dobrih principa u obnovi povijesnih gradova. Posebna pažnja posvećena stvarnom stupnju razaranja aglomeracije u bombardiranjima i potom u raščišćavanju ruševina te planu obnove jezgre zamišljene po idejnom projektu arhitekta Bruna Milića iz 1955. godine. Originalnosti knjige u presudnoj su mjeri pridonijela arhivska istraživanja, podjednako usmjerena prema ključnim institucijama (Državnim arhivima u Zadru i Zagrebu, u arhivu Hrvatske Akademije znanosti u umjetnosti te arhivu Ministarstva kulture Republike Hrvatske) kao i 'malim' arhivima konzervatorskih ureda u Zadru i Splitu, muzejima u Zadar i Zagrebu, Znanstvenoj knjižnici u Zadru te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Zadarski primjer, sagledavan danas s povijesnom distancom od pola stoljeća, zaista je poučan za studente povijesti umjetnosti te arhitekture i urbanizma.