Budi u tijeku


Ne propustite naše nove akcije i uštede, pretplati se na newsletter:


Hvala na prijavi!
Molimo unesi broj svoje MultiPlusCard kartice kako bismo ti mogli dati MultiPlusCard bodove.

Vilikon, Jasna Horvat

145,95 kn

MultiPlusCard bodovi   72

Uobičajeni rok dostave ovog proizvoda je 10 radnih dana.

Dostava je besplatna za narudžbe od 500kn i više!

Kod nas je cijena uvijek ista bez obzira na vrstu plaćanja i broj rata!

Značajke

Knjige
Godina izdanja 2012
Autor Jasna Horvat
Broj stranica 287
Naziv knjige Vilikon
Biblioteka Naklada Ljevak

Opis proizvoda

Roman Vilikon, četvrti je u nizu romanskih ostvarenja Jasne Horvat &minus, autorice koja je 2011. godine za roman Az primila prestižnu nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te time privukla pozornost književnih kritičara i teoretičara.
U romanu Vilikon, strukturiranom po magičnom kvadratu broja 12, čitatelju se obraćaju tri pripovjedača: Marko Polo, Kublaj-kan i sama autorica. Prolazeći po redovima magičnog kvadrata broja 12, pripovjedači se zaustavljaju na pojedinim poljima ovoga kvadrata i donose leksikonske natuknice o vilama - nevidljivima ženama iz Kraljevstva Hrvatskog. Broj leksikonskih natuknica pri tome ovisi o numeraciji svakog pojedinog polja, a raznovrsnost pripovjednih glasova pridonosi magičnosti ovoga romana. Leksikonske natuknice prekidaju intiman razgovor Marka Pola i Kublaj-kana te istodobno donose vrijednu etnografsku studiju hrvatskih vjerovanja u nadnaravne pojave. Upravo spojevi egzaktnog i lirskog, leksikografskog i književnog potvrđuju osebujnost novog strukturalizma kakav je prezentiran u romanu Vilikon, ali i sposobnost književnog teksta da vrlo jednostavno iznese složene dionice te tako pridonese populariziranju kulturne baštine.
Na spoju popularnog i znanstvenog, imaginarnog i historiografskog, Vilikon je štivo koje čitatelja vodi u 13. stoljeće, upoznaje ga s markantnim povijesnim osobnostima kakve su Marko Polo i Kublaj-kan, nadahnjuje ga nevidljivim ženama - vilama, ali ga jednako tako, vješto pozicionira i u 21. stoljeće. Zaokretanjem broja 12 postiže se njegovo zrcaljenje u 21. stoljeću kao jedna od tehnika magične idejnosti koja nam u ovom djelu potiče maštu i želju za odlascima, putovanjima i povratcima. I premda je očito kako se roman Vilikon može čitati i kao parafraza Calvinovih Nevidljivih gradova, njegova zagonetnost čitatelja ne napušta sve do posljednjih stranica. Na kraju romana, na rastanku Marka Pola i Kublaj-kana, čitatelj doznaje kako se, zapravo, nalazi tek na početku čitateljske igre koju mu nudi Vilikon. Naime, Marko Polo, začetnik globalizacijskih tijekova i jedan od marketinških pionira, upozorava da se Vilikon osim po redovima može čitati i po stupcima i po dijagonalama (magičnog kvadrata broja 12) te da se čitatelj zapravo nalazi na početku, a ne na kraju svog čitateljskog pothvata. Ovim i ovakvim obratom, tekst Jasne Horvat još jednom postaje knjiga koja nije samo knjiga za pravocrtna čitanja već knjiga-igračka koja se može čitati u više smjerova, s više različitih pobuda i na više različitih načina.
Aktualnost i provokativnost teme potvrđuje i festival Šušur koji se od 2012. godine organizira na Korčuli u kući Marka Pola, svjetski poznatog putopisca i pripovjedača, a prelistavanje ovog neobičnog djela, potvrđuje prepoznatljivu idejnost novog strukturalizma ove autorice prisutnu u njezinim prethodnim ostvarenjima (Az, 2009, Bizarij, 2009 i Auron, 2011.).
Az, roman-studija o glagoljici, za odrednicu u pripovijedanju životopisa sv. Konstantina Ćirila koristi znakove glagoljičkog pisma. Njihova bogata simboličnost ilustrira kršćanstvo kao podlogu za izgradnju ovog složenog pisma, ali i najrazličitija stanja autora glagoljice, sv. Konstantina Ćirila, bilo da je riječ o ljubavi Konstantina Ćirila i carice Teodore ili da je riječ o nadahnuću uslijed kojega nastaje cijelo pismo.
Romanom Bizarij autorica je povezala petnaest povijesno važnih osobe za grad Osijek - počevši od cara Konstancija II., pa sve do Isabelle von Habsburg, Eugena od Savoje i Sulejmana Veličanstvenog. Svi su oni svojim životima i htijenjima pokazali gramatičku kô,diranost, uvjetovanost koja nas određuje čak i kroz jezik, a iskazuje se vezničkim riječima. Povijest je time postala gramatika, gramatika je postala povijest, a osobnosti osvajača progovorile su suptilnim glasovima.
Roman Auron, za razliku od svojih prethodnika, strukturiran je po omjerima izražavanja i zamjećivanja Ljepote, kako one u nama tako i one izvan nas. Temeljen na novinskom članku, ovaj roman otkriva tajne šibenske katedrale, govori o ugrađenosti broja fi u umjetnička djela, ali i u svakog pojedinca. Rubnice Aurona ispunjene su vrijednim informacijama o fenomenu Ljepote i popularnim segmentima hrvatske kulture. Temu romana potvrđuju i rubnice. One su u razrezu stranice prisutne u omjeru broja fi, te na taj način pridonose Ljepoti kojom se izmjenjuju dijelovi književnog i znanstveno-popularnog teksta.
I za sam kraj, nije nevažno istaknuti kako je autorica i osobno sudjelovala u likovnoj opremi većine svojih romana. U romanu Az iscrtala je glagoljičke znakove, za roman Auron fotografirala je dijelove grada Osijeka, a u romanu Vilikon oslikala je razgovorne dionice teksta. Ovi crteži, fotografije i akvareli, kao popratna izražajna sredstva, artikuliraju magičnost same književnosti kao multimedijskog sredstva izražavanja podatnog za izgradnju čak i vrlo zahtjevnih tekstualnih struktura.