10. pojmovnik ruske avangarde, Danijela Lugarić ur.

O ruskoj se avangardi danas piše kao o „najavangardnijem avangardizmu“ u povijesti jer nigdje drugdje avangardizam nije bio toliko strastven, raznolik i beskompromisan kao u buntovnoj i prema budućnosti usmjerenoj Rusiji od 1910. do 1930. godine. Malevičev Crni kvadrat postao je globalni simbol velikog Ništa jer je najradikalnije izrazio ideju smrti predmetne umjetnosti i nultoga stanja svijeta, društva i kulture. Mihail Larionov je govorio: „Dosadno mi je, ugnjetavaju me svi kanoni umjetnosti. Od njih zaudara mrtvilom i guše me… Želim pobjeći iz zidova u bezgraničan prostor, želim biti u stalnom kretanju“. Suvremenost koju živimo pokazuje da avangardne vizije svijeta, umjetnički osmišljene do posljednje logičke točke, nisu zastarjele. Dapače, s očuđujućom se percepcijom autora s početka prošloga stoljeća 2021. godine možemo poistovjetiti kao nikad prije.

Na znamenitoj Sotheby's aukciji nekanonske umjetnosti u Moskvi 1988. ruska su avangardna djela postizala dotad nezamislive cijene, a svoje su primjerke kupili Elton John i David Bowie. U slično je vrijeme planiran jubilarni, 10. susret znanstvenika okupljenih oko zagrebačkog Zavoda za znanost o književnosti pri Filozofskom fakultetu. Dok su druge znanstvene sredine tek otkrivale rusku avangardu, kod nas je ona već cijelo desetljeće bila osmišljavana i interpretirana.

Ova knjiga nudi 22 članka vodećih europskih i domaćih istraživača-rusista i slavista, pisanih krajem 1980-ih i na početku 1990-ih godina za dosad nikada objavljeni jubilarni svezak Pojmovnika ruske avangarde. Slojevima prašine tranzicije prekriven rukopis preživio je rat na našim prostorima, nadživio i neke u knjizi zastupljene autore te nakon tri desetljeća ostvario pravo na svoju „svijetlu budućnost“. Knjiga je u znanstvenom smislu o ruskoj avangardi, ali ona je i puno više od toga: kulturno-povijesni dokument nekih drugih i drukčijih vremena i znak da tranzicija, barem u nekim oblastima naših života, ne mora imati izvanvremensko trajanje.