Skretanje

Prije gotovo šest stotina godina nizak, srdačan i posvema oprezan muškarac u svojim kasnim tridesetima, firentinski lovac na antičke knjige Poggio Bracciolini s police knjižnice u njemačkom samostanu u Fuldi uzeo je prastari rukopis, s uzbuđenjem promotrio svoje otkriće i naručio njegovo umnažanje.

Pronađeno je djelo, kako će se ispostaviti, De rerum natura, jedan od tek nekoliko posljednjih sačuvanih rukopisa rimskog filozofskog epa Tita Lukrecija Kara. Prekrasna poema u sebi sadrži opasne teze da svemir savršeno dobro funkcionira bez upliva bogova, da strah proizašao iz religije samo može štetiti ljudima te da su sve stvari načinjene od sićušnih čestica u vječitom gibanju, sudarajući se i skrećući u različitim smjerovima. Tisuću se godina ovaj slavni pjesničko-filozofsko-znanstveni tekst smatrao izgubljenim. Dok 1417. nije na njega naišao Bracciolini. Virus koji će “svijet učiniti modernim”, kako stoji u podnaslovu knjige Stephena Greenblatta, opet je oslobođen. Umnažanje i prijevod ove knjige s krajnje kontroverznim tezama inspiriralo je renesansu, utjecalo na umjetnike poput Botticellija i mislioce poput Giordana Bruna, oblikovalo mišljenje jednog Galileja i Freuda, Darwina i Einsteina, te revolucionarno utjecalo na pisce poput Montaignea i Shakespearea, pa čak i državnika Thomasa Jeffersona.

Stephen Greenblatt, jedan od osnivača takozvanog novog historicizma te vodeći svjetski stručnjak o razdoblju renesanse, posebice Williamu Shakespeareu, uspio je na jednom mjestu objediniti inovativan rad povijesti i uzbudljivu priču o otkrićima, gdje je jedan rukopis, iščupan iz tisuća godina zanemarivanja, promijenio tijek ljudske misli i označio početak stvaranja svijeta kakvog danas znamo.