Prostor Hrvatske je razgranat: povijesna zbivanja (turski prodor) uvjetovala su užinu njegova spojnog dijela između Bosne i Hercegovine i Slovenije. Ključni prostor hrvatske kolonizacije i države bio je prohodni kraj između Dinarskoga gorja, na jugoistoku, i ogranaka Alpa, na sjeverozapadu. U tom vezanom području svode se planinski blokovi na uski gorski prag, zračna udaljenost između Ogulina i morske obale iznosi samo 35 km. Veza za jadranska vrata, taj prijelazni i povijesno važan prostor između Alpa i Dinarskoga gorja, odnosno između jadranskoga primorja i srednjo pridunavskoga prostora, bio je u prošlosti poprište teških stradanja stanovništva. Njegovo valoriziranje ima veliko značenje u razvitku Hrvatske. Hrvati su tim putem izbili na more i raširili se uzduž primorja. Na krškim gorama, s malim i oskudnim pašnjacima, nisu bili povoljni uvjeti za uzgoj stoke i život ljudi, zimski prodori hladnoće ugrožavali su opstanak i nanosili velike štete. Krška podloga pružala je malo mogućnosti za mediteransko poljodjelstvo te je afirmacija na moru bila preduvjet opstanka. Ukorijenjenost i prilagođenost oskudnoj krškoj podlozi objašnjavaju uspjeh u širenju i održanju Hrvata na izloženoj primorskoj fasadi......