Budi u tijeku


Ne propustite naše nove akcije i uštede, pretplati se na newsletter:


Hvala na prijavi!
Molimo unesi broj svoje MultiPlusCard kartice kako bismo ti mogi dati bodove.

Veliki slom 1929. - kako nastaju velike svjetske krize, Galbraith, John K.

99,00 kn

MultiPlusCard bodovi   16

Očekivani rok dostave je 3 radnih dana.

KOD NAS JE CIJENA UVIJEK ISTA bez obzira na vrstu plaćanja i broj rata!

Značajke

Knjige
General
Godina izdanja 2010
Autor Galbraith, John K.
Broj stranica 180
Uvez Meki uvez
Posebna ponuda Adventski kalendar 4

Opis proizvoda

Zasigurno postoje razlozi zašto je veliki slom iz 1929. godine relevantan i za veliku krizu koja je zadesila svijet 2008. godine. Kad je FBI 2004. javno upozorio na 'epidemiju hipotekarnih prijevara', američka vlada nije učinila ništa, štoviše, učinila je nešto još gore od toga: dopustila je da se stvori kombinacija niskih kamatnih stopa, deregulacije i jasnih signala da se zakoni neće provoditi. Time se u osnovi raspirio požar.

Izvorno, današnja kriza tiče se stambenog sektora, pri čemu nije riječ o krizi nedovoljne količine stambenih resursa, već o krizi njihova preobilja. Ona proizlazi iz predatorskog napada na sigurnosne mehanizme koji su desetljećima pružali sigurnost i stabilnost stambenog financiranja. Osmišljeni su brojni modeli za opelješiti naivne – 'zajmovi lažova', zajmovi za 'ljude bez zdravstvenog', 'neutronski zajmovi' bili su insajderski pojmovi tog svijeta – objedinjeni, službeno rangirani i pretvoreni u vrijednosnice proširili su se svijetom i polako potkopavali sustav, sve dok ga porast kamatnih stopa i pad cijena nije uništio. Bila je to prevara koja se, prije svega, svodila na podvalu vlade građanima, na podvalu bogatih siromašnima. Oni koji su od financijskih institucija posuđivali novac bili su, dakako, u nekim slučajevima sudionici dižući hipotekarne kredite koje ni u snu nisu mogli otplatiti. Zajmoprimac koji nema što izgubiti potpisat će papire koje netko drugi neće. Vlada koja takvo što dopušta sudionik je u teškom zločinu.

Ono što se 1930. dramatično manifestiralo kroz masovno povlačenje novca iz banaka – pri čemu je u konačnici izbrisana ušteđevina i materijalni status srednje klase – 2009. javilo se kroz pad vrijednosti imovine, koji je metastazirao iz mjeseca u mjesec, nakon čega su uslijedili stečajevi, masovna otpuštanja i likvidacije tvrtki. Pritom često nije bilo drastičnih oblika životnih muka, jer zemlji ne manjka hrane, no zato je došlo do značajnog slabljenja raspoloživih mogućnosti obrazovanja, rada, umirovljenja. I to baca sjenu na naše doba...