Budi u tijeku


Ne propustite naše nove akcije i uštede, pretplati se na newsletter:


Hvala na prijavi!
Molimo unesi broj svoje MultiPlusCard kartice kako bismo ti mogli dati MultiPlusCard bodove.

Kognitivni Kapitalizam, Carlo (Ur.) Vercellone

220,00 kn

MultiPlusCard bodovi   110

Uobičajeni rok dostave ovog proizvoda je 10 radnih dana.

Dostava je besplatna za narudžbe od 500kn i više.

Kod nas je cijena uvijek ista bez obzira na vrstu plaćanja i broj rata!

Značajke

Knjige
Godina izdanja 2007
Autor Carlo (Ur.) Vercellone
Broj stranica 260
Uvez Meki uvez
Naziv knjige Kognitivni Kapitalizam
Biblioteka Politička Kultura

Opis proizvoda

Ovo se djelo bavi analizom mutacija kapitalizma, koja polazi od strukturne uloge transformacija podjele rada, kako bi istražilo pretpostavku o mogućem zalasku industrijskog kapitalizma.Taj metodološki odabir slijedi put koji su zacrtali oči političke ekonomije. Adam Smith već u prvom poglavlju Bogatstva naroda smatra da su “učinci podjele rada u općom poslovanju društva“ najjači pokretač industrijske revolucije, što ilustrira poznatim primjerom tvornice pribadača. Ovako unatrag možemo tvrditi da je fordistički rast u mnogim aspektima predstavljao historijski doseg industrijskog modela čije je osnovne crte i tendencije Smith uspio predvidjeti. S jedne strane, zahvaljujući povezivanju tejlorističkih principa i mehanizacije radna se snaga integrira u sve složeniji sustav uređaja i strojeva. Produktivnost tada može biti prikazana kao varijabla čije determinante više uopće ne ovise o znanju radnika. U tom smislu Smithov prikaz tehničke podjele rada (koju karakterizira parcelizacija rada i razdvajanje zadataka koncepcije i izvedbe) doživljava neku vrstu povijesnog ispunjenja: znanje i znanost primijenjeni na proizvodnju (Što projektiraju inženjeri velikih poduzeća) odvojeni su od kolektivnog rada i, kao što je Smith i najavljivao, postali su “kao i svako drugo zaposlenje, glavno ili jedino zvanje i zanimanje posebnog reda građana“. S druge strane, moć akumulacije industrijskog kapitala - nije bitno je li nevidljiva ruka tržišta zamijenjena vidljivom rukom menadžera (Chandler 1988) - potvrđuje se ne samo u organizaciji proizvodnje, nego i u odnosu prema financijskom sektoru koji se, posebice u formi kredita, razvija uglavnom u funkciji ekspanzije predujma kapitala, što po Smithovu mišljenju uvjetuje proširenu reprodukciju industrijskog kapitalizma i njome upravlja. Društvena kriza fordiz-ma utvrdila je iscrpljenost tejlorističkih načina postizanja porasta produktivnosti. Općenito uzevši, ona je radikalno dovela u pitanje dinamiku isprepletenih odnosa koji se tiču ekonomije znanja, odnosa između kapitala i rada, te financija i proizvodnje. Zbog toga bi se ta kriza mogla interpretirati kao istinski povijesni preokret unutar dugotrajne dinamike kapitalizma. Taj se preokret posebice izražava dvjema glavnim tendencijama suvremenog kapitalizma.