Od pamtivijeka pa do danas, kako pojedinci tako i društva, države, međunarodni savezi i zajednice, bilo u ratu ili u miru, privatno ili javno, koristili su informacije i dezinformacije da bi za sebe ostvarili što veću korist, a protivnike i neprijatelje naveli da rade u korist vlastite štete. Dakle, oduvijek, kroz cijelu ljudsku povijest, informacija i dezinformacija, istina i laž, bili su sastavni dio ljudske komunikacije i društvenoga znanja. U tom pogledu informacija i dezinformacija nepromjenjiva su odrednica društvenoga komuniciranja i oblikovanja (javnoga) znanja, bez obzira na mijene komunikacijskih tehnologija, dmštvenih sustava i međunarodnih poredaka.Znanstveno pak istraživanje i proučavanje informacija počinje tek sredinom 20. stoljeća kada se javlja informacijska znanost kao jedna od „komunikacijskih“ znanosti koje za svoj predmet istraživanja imaju obavijest. Pod imperativom dvadesetog stoljeća da je „znanost ključni čimbenik razvoja“, informacijska se znanost od 1960-ih bavila prvenstveno organizacijom i razmjenom znanstvenih obavijesti i znanstvenoga znanja, bez interesa da se bavi istraživanjem dezinformacija...