Budi u tijeku


Ne propustite naše nove akcije i uštede, pretplati se na newsletter:


Hvala na prijavi!
Molimo unesi broj svoje MultiPlusCard kartice kako bismo ti mogi dati bodove.

Homo Aequalis, Louis Dumont

110,00 kn

MultiPlusCard bodovi   18

Uobičajeni rok dostave ovog proizvoda je 7 radnih dana.


Kod nas je cijena uvijek ista bez obzira na vrstu plaćanja i broj rata!

Značajke

Knjige
Godina izdanja 2011
Autor Louis Dumont
Broj stranica 254
Uvez Meki uvez
Naziv knjige Homo Aequalis
Biblioteka Disput

Opis proizvoda

U kapitalnom djelu Homo hierarchicus. Ogled o sustavu kasta (1967) Dumont nam predstavlja Indiju kao obrnutu sliku Zapada. Indijsko je društvo viđeno kao holistički svijet u kojem zajednica tvori najvišu vrijednost, a pojedinac egzistira kao rubni pojam. Tome je oprečno zapadno individualističko i egalitarno društvo, u kojemu je pojedinac temeljno načelo društvene organizacije. U takvom komparativnom ključu, u djelu Homo aequalis riječ je o “ekonomskoj ideologiji“ zapadnog društva, koja je tematizirana kao ključna razlikovna značajka zapadnih društava, kao glavno obilježje njihove modernosti. Ta je ideologija skup ideja i vrijednosti koje su nastale iz emancipacije i dominacije ekonomske sfere društvenog života. Moderna autonomizacija ekonomije uvjetovana je pojavom ideološke koncepcije modernog individualizma. Rekonstrukcija geneze i procvata ekonomske ideologije kreće se od Quesnaya i fiziokratske ekonomske doktrine, preko Lockea, Mandevillea i Smitha do Marxa i njegove kritike političke ekonomije. Premda je Quesnay “učinio prvi korak“, a Locke bio prvi dosljedni individualist, presudnu ulogu u tom procesu ima Adam Smith, “Luther političke ekonomije“ (Marx). Marx je pak ekonomsku ideologiju doveo do njezine maksimalne moći i rasprostranjenosti, do njezina ispunjenja i procvata.

Louis Dumont (1911-1998), francuski antropolog i etnolog, učenik Marcela Maussa. Od 1948. do 1950. na prvom je studijskom boravku u Indiji. Od 1951. do 1955. predavač je na Institutu socijalne antropologije u Oxfordu. Godine 1955. u Parizu je obranio državni doktorat i imenovan voditeljem studija na l'É,cole pratique des hautes é,tudes (katedra “Sociologija Indije“), gdje će ostati sve do umirovljenja. Na toj instituciji osniva Centar za indijske studije u društvenim znanostima. Od 1955. do 1957. drugi put studijski boravi u Indiji. Između 1955. i 1967. objavljuje veliki broj radova kojima se afirmira kao vrhunski znalac indijskog društva i civilizacije.