Budi u tijeku


Ne propustite naše nove akcije i uštede, pretplati se na newsletter:


Hvala na prijavi!
Molimo unesi broj svoje MultiPlusCard kartice kako bismo ti mogi dati bodove.

Homo Aequalis, Louis Dumont

110,00 kn

MultiPlusCard bodovi   18

Značajke

Knjige
Godina izdanja 2011
Autor Louis Dumont
Broj stranica 254
Uvez Meki uvez
Naziv knjige Homo Aequalis
Biblioteka Disput

Opis proizvoda

U kapitalnom djelu Homo hierarchicus. Ogled o sustavu kasta (1967) Dumont nam predstavlja Indiju kao obrnutu sliku Zapada. Indijsko je društvo viđeno kao holistički svijet u kojem zajednica tvori najvišu vrijednost, a pojedinac egzistira kao rubni pojam. Tome je oprečno zapadno individualističko i egalitarno društvo, u kojemu je pojedinac temeljno načelo društvene organizacije. U takvom komparativnom ključu, u djelu Homo aequalis riječ je o “ekonomskoj ideologiji“ zapadnog društva, koja je tematizirana kao ključna razlikovna značajka zapadnih društava, kao glavno obilježje njihove modernosti. Ta je ideologija skup ideja i vrijednosti koje su nastale iz emancipacije i dominacije ekonomske sfere društvenog života. Moderna autonomizacija ekonomije uvjetovana je pojavom ideološke koncepcije modernog individualizma. Rekonstrukcija geneze i procvata ekonomske ideologije kreće se od Quesnaya i fiziokratske ekonomske doktrine, preko Lockea, Mandevillea i Smitha do Marxa i njegove kritike političke ekonomije. Premda je Quesnay “učinio prvi korak“, a Locke bio prvi dosljedni individualist, presudnu ulogu u tom procesu ima Adam Smith, “Luther političke ekonomije“ (Marx). Marx je pak ekonomsku ideologiju doveo do njezine maksimalne moći i rasprostranjenosti, do njezina ispunjenja i procvata.

Louis Dumont (1911-1998), francuski antropolog i etnolog, učenik Marcela Maussa. Od 1948. do 1950. na prvom je studijskom boravku u Indiji. Od 1951. do 1955. predavač je na Institutu socijalne antropologije u Oxfordu. Godine 1955. u Parizu je obranio državni doktorat i imenovan voditeljem studija na l'É,cole pratique des hautes é,tudes (katedra “Sociologija Indije“), gdje će ostati sve do umirovljenja. Na toj instituciji osniva Centar za indijske studije u društvenim znanostima. Od 1955. do 1957. drugi put studijski boravi u Indiji. Između 1955. i 1967. objavljuje veliki broj radova kojima se afirmira kao vrhunski znalac indijskog društva i civilizacije.