Čiji je jezik?

Neke su teme osobito popularne u javnim raspravama. Jedna od takvih tema je i jezik. O njemu se često raspravlja i o njemu mnogi imaju svoje mišljenje a zbog specifičnih okolnosti u zadnjih dvadesetak godina i problemâ kao što su pitanje samostalnosti hrvatskog jezika u odnosu na srpski, razbuktavanje jezičnog čistunstva, izrazita politizacija jezika i izražavanje nacionalizma kroz jezik, interes je za jezik u Hrvatskoj bio samo potenciran.

Čiji je jezik? plod je višegodišnjeg bavljenja jezikom i lingvistikom autora koji bi se mogao nazvati nekonvencionalnim znanstvenikom, lingvistom koji je i bespoštedan komentator zbilje i kritičar društva. Knjiga pokušava na jednostavan način govoriti o nekim jezičnim pitanjima koja se u javnosti često javljaju, a koja su nerijetko ne posve jasna i onima koji se profesionalno bave jezikom i lingvistikom.

Aktualne teme koje autor obrađuje (kvari li se jezik s vremenom, treba li govoriti pravilno, treba li nam standardni jezik, kome pripada jezik, jezični purizam, jezik/lingvistika i ideologija, pravopisi i lektori te jedan ili četiri jezika?) čine zaokruženu cjelinu i međusobno se nadopunjavaju iako se pojedina poglavlja mogu čitati i zasebno.

U knjizi se obrađuju dvije bitne teme: lingvistike, koja jezik opisuje u svim njegovima aspektima umjesto da propisuje kakav bi trebao biti, te jezične promjene, koje su u velikoj mjeri povezane s nekim drugim pojavama (kao što su pravilnost u jeziku, purizam ili standardizacija). Riječ je uglavnom o osnovama lingvistike, o onome što bi trebalo biti dobro poznato svima koji se jezikom profesionalno bave iako, iz raznoraznih razloga, tomu često nije tako. Knjiga pokušava prikazati kakav bi trebao biti realan i znanstven odnos prema jeziku i lingvistici te dati kritiku mistifikatorsko-opskurantističko-neznanstvenih pogleda na jezik s kojim se većina ljudi obično susreće.

Iz čitave knjige proizlazi tvrdnja da je jezik društvena činjenica, stvar društva a ne stvar pojedinca, i da ga se ne može gledati izdvojeno od društva, društvenih odnosa i promjenâ u društvu. Utoliko ova knjiga nije samo knjiga o jeziku, nego i knjiga o društvu, znanosti općenito, pa čak i politici, knjiga koja čitatelju predstavlja jednu drugu lingvistiku. Pravu lingvistiku koja se bavi živim jezikom kakvim se stvarno govori i koji funkcionira po svojim unutarnjim jezičnim zakonima a ne po izvana nametnutim zakonima samozvanih autoriteta.